Suradnik: Slavica Stojan
BECCO FUTUO
BECCO FUTUO, animalna metafora koja je bila popularna u verbalnim napadima na muškarce, kao što su se za žene koristile stereotipne formule vrijeđanja povezane sa seksualnom trgovinom.
DONAT, ELIJE (AELIUS DONATUS)
DONAT, ELIJE (AELIUS DONATUS), rimski gramatičar (IV. st.).
DUIČINI SKALINI
DUIČINI SKALINI. Dubrovačke su ulice često nazivane po identifikacijskim pridjevcima stanovnika. Ovdje je riječ o strmom dijelu današnje Palmotićeve ulice.
KRPETA
KRPETA. Glumac koji je izgovorio prolog u Džuhu Krpeti (…)
LUNCIJATA (ANUNCIJATA ILI BLAGOVIJEST)
LUNCIJATA (ANUNCIJATA ILI BLAGOVIJEST). Na dubrovačkom području neuobičajeno je velik broj crkava i kapelica posvećen titularu Gospe Anuncijate ili Blagovijesti, što se može povezati s velikim epidemijama kuge.
NENKO (NENCHI, NENKOVIĆ), STJEPAN
NENKO (NENCHI, NENKOVIĆ), STJEPAN, antunin (Dubrovnik, oko 1498 – Dubrovnik, oko 1572).
ODIJEVANJE
ODIJEVANJE. Odjeća je u renesansi imala važnu ulogu u oblikovanju identiteta pojedinca, odnosno u iskazivanju njegove staleške ili etničke pripadnosti.
OSKUBITI BRADU.
OSKUBITI BRADU. Brada u muškarca označavala je zrelost, muževnost, snagu, samopouzdanje i zdravlje.
RIJEKA DUBROVAČKA (također OMBLA)
RIJEKA DUBROVAČKA (također OMBLA), zaljev sjeverozapadno od Dubrovnika.
SALOČA
SALOČA (tal. salotto: soba za primanje, salon), središnja prostorija u palači, predviđena za susrete, važne obiteljske događaje, proslave blagdana ili vjenčanja.
SLUŽINČAD
SLUŽINČAD. Iako su pripadale gotovo potpuno obespravljenu dijelu društva, mnogobrojne inačice za naziv ženske posluge u Dubrovniku potvrđuju da su, zbog brojnosti, bile važna skupina, koja je u gradu činila gotovo trećinu ukupnog stanovništva.
SORKOČEVIĆ (SORGO), VLAHO
SORKOČEVIĆ (SORGO), VLAHO, plemić (Dubrovnik, oko 1530 – Dubrovnik, 11. I. 1593).
STVARNE OSOBE
STVARNE OSOBE: Bokčilo, Čičilio, Dragić, Drijemalo, Džan Fidžino, Džanpjetro, Đuro Šile, Gianpaulo, Lone de Zauligo, Mazija, (…)
ZANIMANJA I OBRTI
ZANIMANJA I OBRTI. Dubrovnik je u Držićevo doba bio središte međunarodne trgovine, osobito sukna i mirodija, imao je jako obrtništvo i razgranato tržište za unosne trgovačke poslove u zaleđu, u njemu su radili majstori različitih obrta i artiđani.
