POLÍVKA, JIŘÍ (GEORG, ĐURO)
POLÍVKA, JIŘÍ (GEORG, ĐURO), češki filolog i slavist (Enns, Gornja Austrija, 6. III. 1858 – Prag, 21. III. 1933).
PROZA
PROZA. Kao jedan od dvaju osnovnih književnih medija proza je izražajno sredstvo Držićevih komedija Dundo Maroje, Skup, Arkulin, fragmentarno baštinjenih drama Tripče de Utolče, Džuho Krpeta, Pjerin i, nedvojbeno, izgubljenoga Pometa.
PSOVKE
PSOVKE. U hrvatskom jeziku psovke se uglavnom odnose na spolnost, spolne organe, vrijeđanje rodbine, izjednačivanje ljudi sa životinjama itd.
RAPACKA, JOANNA
RAPACKA, JOANNA, poljska književna povjesničarka (Varšava, 24. V. 1939 – Varšava, 29. XI. 2000).
REŠETAR, MILAN
REŠETAR, MILAN, hrvatski slavist i filolog (Dubrovnik, 1. II. 1860 – Firenca, 14. I. 1942).
RJEČNICI
RJEČNICI. Prave humanističke lat. rječnike sastavili su u Italiji Guarino da Verona (1370–1460), Lorenzo Valla (1405–57), Niccolò Perotti (1429–80) i drugi, a veliku je novost donio učeni redovnik augustinac Ambrogio Calepio (oko 1440–1510), koji je kao humanistički pisac prozvan Ambrosius Calepinus.
SAVKOVIĆ, MILOŠ
SAVKOVIĆ, MILOŠ, srpski pisac, književni povjesničar i kritičar (Gračac kraj Žiče, 29. IV. 1899 – Orašac, jesen 1943).
SENTALIJA
SENTALIJA. U oduljem Omakalinu monologu – opisu teškoga života dubr. godišnica – spominje se i sentalija: »Pođi za rigulet, pođi za spik i svrati se u Sentalije na Garište i ponesi joj tartare što mi su s pira poslali« (Grižula, II, 6).
SKOK, PETAR
SKOK, PETAR, hrvatski romanist i balkanolog (Jurkovo Selo, Žumberak, 1. III. 1881 – Zagreb, 3. II. 1956).
SOUVAN, IVAN
SOUVAN, IVAN, hrvatski kazališni kritičar slovenskog podrijetla (Ljubljana, 17. VI. 1848 – Zagreb, 18. IX. 1912).
