SLOBODA
SLOBODA. U doba Marina Držića pojam slobode odražava krizu humanističko-renesansnoga pogleda na pojam publicae, kao ideal istinskoga društva nastao iz antiteze između tiranije, kao oblika vladavine, i obrane čovjeka pojedinca koji to jest samo ako slobodno može razvijati vlastitu aktivnost u potpunosti života.
SLUŽINČAD
SLUŽINČAD. Iako su pripadale gotovo potpuno obespravljenu dijelu društva, mnogobrojne inačice za naziv ženske posluge u Dubrovniku potvrđuju da su, zbog brojnosti, bile važna skupina, koja je u gradu činila gotovo trećinu ukupnog stanovništva.
SORKOČEVIĆ (SORGO), KATA
SORKOČEVIĆ (SORGO), KATA, plemkinja (Dubrovnik, oko 1540 – Dubrovnik, ?).
SORKOČEVIĆ (SORGO), VLAHO
SORKOČEVIĆ (SORGO), VLAHO, plemić (Dubrovnik, oko 1530 – Dubrovnik, 11. I. 1593).
SPOLNOST (SEKSUALNOST)
SPOLNOST (SEKSUALNOST, lat. sexus: spolni nagon). Problem spolnosti ponajprije je vezan uz komediografsku dionicu Držićeva opusa, a u pastoralama se javlja periferno (…)
STANIŠA
STANIŠA, lik u drami Grižula, Dragićev otac.
ŠTIPANJE
ŠTIPANJE. Žensku poslugu u vlastelinskim kućama Marin Držić prvi put opširnije spominje u drami Pripovijes, u Vladinu monologu u kojem o tom sloju dubr. društva govori negativno.
TREĆA VILA
TREĆA VILA, lik u drami Grižula. Službenica božice Dijane.
VILA
VILA, lik u drami Grižula.
