VALLE, ROBERTO
VALLE, ROBERTO, talijanski politolog i kulturni povjesničar (Rim, 13. II. 1953).
Studij političkih znanosti završio je na Sveučilištu u Rimu, gdje je 1987. doktorirao. Istraživanja su mu usmjerena na kult. povijest i geopolitičke međunar. odnose u Rusiji i u bivšoj Jugoslaviji (Politički Dostojevski i njegovi tumači: odlazak sa Zapada – Dostoevski politico e i suoi interpreti: l’esodo dall’Occidente, 1990; Bosanski despotizam i potpuna anarhija: ustanci u Bosni i Hercegovini u korespondenciji Kongregacije za širenje vjere – Despotismo bosnese e anarchia perfetta: la rivolte in Bosnia e in Erzegovina nelle corrispondenze alla Propaganda Fide /1831–1878/, 2003). God. 1989–91. bio je urednik časopisa Lettera internazionale.
U knjizi Slobodana P. Novaka Planeta Držić (1984) s autorom je objavio rad Urota ili traktat o čovjeku nahvao, koji je 1989. pretiskan u zasebnoj knjižici (Urotnička pisma Marina Držića, prigodno izdanje povodom otvorenja Doma Marina Držića u Dubrovniku), zatim na tal. jeziku pod naslovom Teoria e prassi politica in Marin Držić ovvero tecnica di un »Coup de théâtre« (Most/The Bridge, 1992) i konačno 1993. kao pogovor izdanju pisama Cosimu I. i Francescu Mediciju (posebno izdanje za 59. svjetski kongres PEN-a). Valle pisma razmatra u perspektivi autorova »zova vlasti« i »represivne intencije«, pitajući se je li Držić – dok je pokušavao potaknuti promjenu dubrovačke aristokratske vlade – bio čovjek nazbilj. Smatra da nije slijedio Niccolòa Machiavellija te da je – premda nije posjedovao karizmatičnost u gradu – u strukturi vlasti žudio zauzeti onu poziciju koju je već osvojio u teatru – poziciju društv. moći. Konačno, razlikuje Držićevu urotu iz 1551 (prolog negromanta Dugoga Nosa) i 1566: u doba prikazivanja Dunda Maroja pisac je urotu utjelovio u svijetu umjetnosti, a u Firenci ju je kanio provesti oružjem. Uz engl. izdanje Držićevih urotničkih pisama iz 2007. objavio je esej From Renaissance intrigues and the Case of Marin Držić to Conspiracy Theories of our Time, u kojem razmatra načela urotničkih zamisli od najstarijih doba do našega vremena i dovodi ih u vezu s Držićevom urotom.
