SCENOGRAFIJA
SCENOGRAFIJA. Studij renesansne scenografije specifičan je jer svoj predmet locira na granici između brojnih disciplina koje sežu od književne povijesti do povijesti kazališnih predstava, od povijesti umjetnosti do arhitekture, od antropologije do matematike.
SECCHI (SECCO), NICCOLÒ
SECCHI (SECCO), NICCOLÒ, talijanski književnik i političar (Montichiari, oko 1500 – Rim, 1560).
SIGETSKA BITKA
SIGETSKA BITKA, sukob kršćanske vojske s Turcima koji se 1566. zbivao kraj tvrđave Siget, danas Sigetvár (jugozap. Mađarska).
SILOVANJE
SILOVANJE. Koncepcija kaznenoga djela silovanja, kakva je postojala u Držićevo doba, izgrađena je tijekom srednjeg vijeka na podlozi rimskoga, kanonskog i germanskog običajnoga prava.
SINČIĆEVIĆ ALLEGRETTI, MARIJA
SINČIĆEVIĆ ALLEGRETTI, MARIJA, antuninka (Dubrovnik, oko 1530 – Dubrovnik, X., 1590).
SINČIĆEVIĆ ALLEGRETTI, STJEPAN
SINČIĆEVIĆ ALLEGRETTI, STJEPAN, antunin (Dubrovnik,oko 1490 – Dubrovnik, 1568).
SKOK, PETAR
SKOK, PETAR, hrvatski romanist i balkanolog (Jurkovo Selo, Žumberak, 1. III. 1881 – Zagreb, 3. II. 1956).
SLAVA
SLAVA. Sa slavom je tijesno povezano slavohleplje kao prirodna težnja renesansnog čovjeka da, demonstrirajući svoj razvijeni individualizam i osjećaj suverenosti, dokaže da se u ostvarivanju odabranog cilja ne boji ni napora ni opasnosti ni cijene da dođe do njega i tako postigne ono što će ga proslaviti i izazvati divljenje drugih, muškoga i, nadasve, ženskoga spola.
SLUŽINČAD
SLUŽINČAD. Iako su pripadale gotovo potpuno obespravljenu dijelu društva, mnogobrojne inačice za naziv ženske posluge u Dubrovniku potvrđuju da su, zbog brojnosti, bile važna skupina, koja je u gradu činila gotovo trećinu ukupnog stanovništva.
