SAVKOVIĆ, MILOŠ
SAVKOVIĆ, MILOŠ, srpski pisac, književni povjesničar i kritičar (Gračac kraj Žiče, 29. IV. 1899 – Orašac, jesen 1943).
SCENOGRAFIJA
SCENOGRAFIJA. Studij renesansne scenografije specifičan je jer svoj predmet locira na granici između brojnih disciplina koje sežu od književne povijesti do povijesti kazališnih predstava, od povijesti umjetnosti do arhitekture, od antropologije do matematike.
SHAKESPEARE, WILLIAM
SHAKESPEARE, WILLIAM, engleski dramatičar i pjesnik (Stratford, 23. IV. 1564 – Stratford, 23. IV. 1616).
ŠKRTOST
ŠKRTOST. Skup, Dundo Maroje, Sadi Žudio i Arkulin glavni su predstavnici poroka škrtosti, jednoga od ključnih obilježja ljudi nahvao, ali i ljudi nazbilj – razlikuje ih samo način i svrha.
SLAMNIG, IVAN
SLAMNIG, IVAN, hrvatski književnik, prevoditelj i knjiž. znanstvenik (Metković, 24. VI. 1930 – Zagreb, 3. VII. 2001).
SLAVA
SLAVA. Sa slavom je tijesno povezano slavohleplje kao prirodna težnja renesansnog čovjeka da, demonstrirajući svoj razvijeni individualizam i osjećaj suverenosti, dokaže da se u ostvarivanju odabranog cilja ne boji ni napora ni opasnosti ni cijene da dođe do njega i tako postigne ono što će ga proslaviti i izazvati divljenje drugih, muškoga i, nadasve, ženskoga spola.
SLOBODA
SLOBODA. U doba Marina Držića pojam slobode odražava krizu humanističko-renesansnoga pogleda na pojam publicae, kao ideal istinskoga društva nastao iz antiteze između tiranije, kao oblika vladavine, i obrane čovjeka pojedinca koji to jest samo ako slobodno može razvijati vlastitu aktivnost u potpunosti života.
SMIRNOVA-DROBIŠEVA, MARINA NIKOLAJEVNA
SMIRNOVA-DROBIŠEVA, MARINA NIKOLAJEVNA, ruska slavistica (Lenjingrad, danas Sankt Peterburg, 16. VIII. 1954).
SMRT
SMRT. Odnos prema smrti i umiranju u predmodernoj Europi bio je drukčiji od današnjega.
