POLITIČKE TEORIJE U RENESANSI
POLITIČKE TEORIJE U RENESANSI, skup političkih ideja koje oblikuju cjelovitu misao i teorije politike, tj. teorije političkog djelovanja, političkih institucija, političkih aktera i političke vrijednosti u doba renesanse.
PRIBOR ZA PISANJE
PRIBOR ZA PISANJE. U razdoblju renesanse napisan je niz traktata o tehnologiji i umijeću pisanja.
PRIRODOZNANSTVO
PRIRODOZNANSTVO. Stajališta u prirodnim znanostima i prirodnoj filozofiji u renesansi nastavak su procesa koji je trajao još od XII. st.
PUTOVANJA
PUTOVANJA. Renesansna kultura putovanja izrasla je na temeljima dugotrajne europske tradicije, a osnovu joj je činila razgranata srednjovjekovna mreža prometnica, unutar koje su stare rimske ceste, koje su povezivale velike gradove ili provincije carstva, bile dopunjene mrežama provincijskih i lokalnih putova.
RAGION DI STATO
RAGION DI STATO , koncepcija politike i vladanja te klasična političko-pravna doktrina, državni razlog postojanja, koja je postala karakteristična za Italiju u XVI. st., odakle se proširila u političke sustave svih europskih zemalja.
RENESANSA
RENESANSA (franc. renaissance: obnova, preporod; tal. rinascimento), kulturnopovijesno razdoblje koje je, na temelju antičke grčke i rimske kulture obnovilo cjelokupni duhovni, kulturni i društveni život zapadne i srednje Europe u razdoblju od sred. XIV. do kraja XVI. st.
RUZZANTE (RUZANTE; pr. ime ANGELO BEOLCO)
RUZZANTE (RUZANTE; pr. ime ANGELO BEOLCO), talijanski glumac i komediograf (Padova, oko 1496 – Padova, 17. III. 1542).
SCENOGRAFIJA
SCENOGRAFIJA. Studij renesansne scenografije specifičan je jer svoj predmet locira na granici između brojnih disciplina koje sežu od književne povijesti do povijesti kazališnih predstava, od povijesti umjetnosti do arhitekture, od antropologije do matematike.