HERKUL

HERKUL, sluga Pera Primovića, trgovca nastanjenoga u Veneciji, u kući blizu Mosta Časne Gospe (Ponte di Donna Honesta).

Iz Držićeve izjave dane 17. IX. 1563. vikaru dubr. nadbiskupa saznaje se da je Pero došao u sukob s braćom Jeronimom i Nikolom, koji su mu prigovarali što u kući drži Herkula, njegovu nezakonitu kćer Perinu i njezinu majku. Pera je to razbjesnilo pa je odlučio braću ne spomenuti u oporuci, nego »quasi tutta la parte sua ai detti Hercole et Perina« (»gotovo cio svoj dio ostaviti rečenima Herkulu i Perini«). Držić spominje različite svote koje su trebali dobiti Herkul i Perina: na jednome mjestu kaže da je riječ o tristo, četiristo dukata, na drugome petsto, šesto. Noć s 12. na 13. I. 1563. Držić je proveo uz umirućega Pera, kojom je prigodom ustanovljeno da je Perova »mala oporuka« (testamento piccolo), sastavljena u ljeto prošle godine, ukradena iz kovčežića, a za krađu je optužen Herkul. Sam se Pero Herkulu obratio riječima: »A questo modo sono assassinato« (»Na ovaj sam način ubijen«). Nikola je Herkula nazvao izdajicom i optužio ga što se usudio ukrasti i odnijeti oporuku te prouzročio Perovu smrt, a Držića je molio da sve dobro zapamti jer Herkulov čin ne smije proći nekažnjeno.