CESARINI, GIULIANO

CESARINI, GIULIANO, talijanski kardinal (Rim, 1398 – Varna, 10. XI. 1444).

Podrijetlom iz rim. obitelji koja je pripadala nižemu plemstvu. Školovao se u Perugi, gdje je poslije predavao rim. pravo. Pripadao je krugu pape Martina V. i bio angažiran u nekoliko misija u njemačkim i češ. zemljama. Kada ga je papa Martin V. imenovao kardinalom (1426), otišao je u misiju u njem. zemlje, kako bi ondje propovijedao protiv reformatora. Sudjelovao je na koncilu u Baselu, kojemu je i predsjedavao, te u Firenci, u koju je koncil prebačen iz Ferrare zbog kuge. Od 1443. djelovao je kao papinski izaslanik u Mađarskoj, gdje je promovirao protutur. savez, nagovarajući Ladislava, kralja Mađarske i Poljske, da obnovi rat s Turcima. Poginuo je kao sudionik velikog poraza kršć. vojske u Varni. Sačuvana pisma o odnosu pape prema Baselskom koncilu objavljena su mu u korespondenciji Pija II. (Ukupna djela – Opera omnia, 1551).

Držić ga spominje kao ljubitelja pasa u Dundu Maroju, kad Tripčeta, izlazeći iz oštarije, kaže: »Da čekamo dokle dijete izide iz kuće; kad izide, kako sve tvoje dijete, uhit’ za ruku i dvigni ga sa zla puta i tihoćom pročeda’ š njime, er ako ga uplaši, uteče ti i ne stignu ga sa svijem psi sinjora Džulijana Čezarina« (I, 8).