DIODOR SICILSKI

DIODOR SICILSKI, grčki povjesničar (I. st. pr. Kr.).

Podrijetlom iz Agirija, no najveći je dio života proveo u Rimu. Više od trideset godina radio je na djelu Knjižnica, u kojem je, u četrdeset knjiga, ispripovijedao povijest svijeta. Središnje mjesto zauzimaju povijest Grčke i Rima, ali i Asirije, Mezopotamije, Indije. Knjižnica je sačuvana djelomično: knjige 1–5, u kojima je uvod i najstarija povijest, te knjige 11–20, koje obuhvaćaju doba od Kserksova pohoda do borbe Aleksandrovih nasljednika. Diodor izvore nije navodio, ali ih je ekstenzivno prepričavao i citirao. Među njima se prepoznaju Efor, Durid, Filarh, Polibije. Jedino je u drugoj knjizi Knjižnice sačuvan sažetak izgubljenoga Jambulova putopisa Otoci sunca.

Leo Košuta pretpostavlja da je Držić iz Diodorova sažetka Jambulova djela preuzeo ideju o putovanju negromanta Dugoga Nosa u Stare Indije ispripovijedanom u Dundu Maroju: »Na to nas upućuju, uz ostalo, i neki izrazi iz Diodorova sastavka (’svi su stasom jednaki’, ’lijepi su u licu i njihovo je tijelo skladno’, ’bez zavisti su’, kao i izraz ’zreli plodovi’ koji se beru u izobilju) koje nalazimo i u Držića« (Pravi i obrnuti svijet u Držićevu »Dundu Maroju« – Il mondo vero e il mondo a rovescio in »Dundo Maroje« di Marino Darsa /Marin Držić/, 1964).