CARIGRAD
CARIGRAD (tur. ISTANBUL). Razvio se na mjestu staroga grč. grada Bizantia u doba Konstantina I. Velikoga, koji ga je 330. proglasio prijestolnicom Rimskoga Carstva; po njemu se nazivao Konstantinopol. Nakon što su 29. V. 1453. osvojili Carigrad, Osmanlije su se…
DIPLOMACIJA NA ISTOKU
DIPLOMACIJA NA ISTOKU. Tijekom posljednjih desetljeća XIV. stoljeća Dubrovčani su uspostavili prve konkretne kontakte s Osmanlijama.
DIVAN
DIVAN (tur. arap. i perz. dīwān: knjiga, zbor, vijeće)
FERDINAND I
FERDINAND I., rimsko-njemački car (Alcalá de Henares, 10. III. 1503 – Beč, 25. VII. 1564).
IVAN ZAPOLJA (JÁNOS SZAPOLYAI)
IVAN ZAPOLJA (JÁNOS SZAPOLYAI), erdeljski knez, ugarski i hrvatski kralj 1527–40 (Szepesvár, 1487 – Szászsebes, 22. VII. 1540).
IZVJEŠĆA STRANACA O DUBROVNIKU
IZVJEŠĆA STRANACA O DUBROVNIKU. Još od kasnoga srednjeg vijeka Dubrovnik je, zahvaljujući zemljopisnom položaju, sigurnoj luci, dobrim vezama s balkanskim zaleđem, a poslije i relativno neovisnoj polit. poziciji, bio međunarodni trgovački emporij i važna točka u itineraru putnika koji su putovali između Istoka i Zapada.
MAHMUT
MAHMUT. Navodeći slabe strane dubrovačke vlade, Marin Držić u pismu Cosimu I. Mediciju 2. VII. 1566. iznosi i sljedeći primjer: »Nema tome dugo kako su zbog gluposti i neznatna spora s nekim Turčinom za Portu Velikog Turčina potrošili dvadeset i pet tisuća dukata, koje ne potrošiše nego ih baciše u more«.
MIROVNI UGOVORI
MIROVNI UGOVORI. Dubrovnik je puni gospodarski razvoj i afirmaciju drž. subjektiviteta u međunarodnim odnosima postigao u XVI. st., premda se to zbivalo u nepovoljnim prilikama na balkanskom i mediteranskom prostoru.
MJERE
MJERE, jedinice kojima se uspostavljaju odnosi među pojedinim predmetima, ponajprije odnosi težine, zapremine, veličine i slično.
