FLORA
FLORA. Od antike do XVIII. stoljeća europska književnost uglavnom je opisivala dva tipa krajolika: jedan je nevelik i udoban, a drugi monumentalan i stravičan.
FRANIČEVIĆ, MARIN
FRANIČEVIĆ, MARIN, hrvatski pjesnik i književni povjesničar (Vrisnik na Hvaru, 18. V. 1911 – Zagreb, 17. VII. 1990).
GUČETIĆ (GOZZE) BENDEVIŠEVIĆ, SABO
GUČETIĆ (GOZZE) BENDEVIŠEVIĆ, SABO, plemić, hrvatski dramatičar i lirik (Dubrovnik, oko 1531 – Dubrovnik, 1603).
LJEPOTA
LJEPOTA. Za cijelo XVI. st. karakteristična je definicija ljepote Francesca Cattanija da Diacceto: ljepota se rađa u zemaljskom tijelu iz jedinstva zbog kojega toliko različite i tako suprotne stvari ovoga svijeta, nakon što se sprijatelje među sobom, čine veliko biće.
LJUBAV
LJUBAV. Ljubavna tematika prisutna je u cijelom knjiž. djelu M. Držića, ponajviše u knjizi Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi (1551).
LJUBAVNA LIRIKA
LJUBAVNA LIRIKA, korpus od dvadeset jedne pjesme koje su pod naslovom Pjesni ljuvene tiskane 1551. u knjizi Pjesni Marina Držića ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi.
LUKAREVIĆ (LUCCARI), FRANO
LUKAREVIĆ (LUCCARI), FRANO, plemić, hrvatski lirski i dramski pjesnik (Dubrovnik, oko 1541 – Napulj, 1598).
MAROEVIĆ, TONKO
MAROEVIĆ, TONKO, hrvatski pjesnik, povjesničar umjetnosti, prevoditelj (Split, 22. X. 1941).
MASKERATA
MASKERATA, vrsta prigodne lirske pjesme talijanskog podrijetla, raširena u hrvatskim primorskim komunama u ranom novovjekovlju.