SLOBODA
SLOBODA. U doba Marina Držića pojam slobode odražava krizu humanističko-renesansnoga pogleda na pojam publicae, kao ideal istinskoga društva nastao iz antiteze između tiranije, kao oblika vladavine, i obrane čovjeka pojedinca koji to jest samo ako slobodno može razvijati vlastitu aktivnost u potpunosti života.
SOKOLOVIĆ, MEHMED-PAŠA (SOKOLLU MEHMET PAŞA)
SOKOLOVIĆ, MEHMED-PAŠA (SOKOLLU MEHMET PAŞA), osmanski vojskovođa, državnik i veliki vezir (Sokolovići kraj Višegrada, 1505. ili 1506 – Carigrad, 11. X. 1579).
ŠPANJOLSKA
ŠPANJOLSKA. Početkom XVI. st. španjolska kultura i književnost ušle su u takozvani zlatni vijek, koji je potrajao do kraja XVII. st.
STRANCI
STRANCI, pripadnici drugih naroda, odnosno jedna od komponenata složene kategorije drugoga, prisutna u tri Držićeve komedije (Dundo Maroje, Tripče de Utolče i Arkulin) i u jednom firentinskom pismu.
STULLI, BERNARD
STULLI, BERNARD, hrvatski povjesničar i arhivist (Dubrovnik, 17. VIII. 1915 – Zagreb, 9. X. 1985).
SULEJMAN II. ZAKONODAVAC
SULEJMAN II. ZAKONODAVAC (KANUNI, arap. Qānūnī: zakonodavac, po eur. historiografima VELIČANSTVENI ili VELIKI), osmanski sultan od 1520 (Trabzon, 6. XI. 1494 – Siget, 6/7. IX. 1566).
UNJÌGANJE
UNJÌGANJE, imenica izvedena od glagola nejasne etimologije; laskanje, dodvoravanje, udvoravanje, ulagivanje.
UROTA
UROTA. Ustaljenu sliku o Marinu Držiću ni jedan drugi dokument nije toliko uzdrmao kao urotnička pisma, koja je potkraj siječnja 1930. u Državnom arhivu u Firenci pronašao Jean Dayre.
UROTNIČKA PISMA
UROTNIČKA PISMA. Potkraj siječnja 1930. francuski slavist Jean Dayre pronašao je u firentinskom Državnom arhivu četiri pisma koja je Marin Držić uputio vojvodi Cosimu I. Mediciju (…)