INDIJE
INDIJE. Indija, koju prvi spominje grčki putnik Aristeja iz Prokonesa (VII. st. pr. Kr.), do Aleksandrova pohoda bila je u grčkoj predodžbi područje nejasnih slutnji i fantastičnih spekulacija.
INTERTEKSTUALNOST
INTERTEKSTUALNOST. Mnogi su književnici iz XIX., a još više iz XX. st. posezali za biografijom i djelima Marina Držića kao predloškom za intertekstualno poigravanje.
IRONIJA
IRONIJA (grč. εἰρωνεία: hinjenje, ismijavanje), u retoričkom smislu prikrivanje (illusio, simulatio), odnosno trop u kojem se neka riječ zamjenjuje riječju koja joj je sadržajno suprotna, dok se njezino pravo značenje može razaznati samo na temelju izvanjezičnoga konteksta.
IVANJDAN
IVANJDAN. Riječ je o blagdanu sv. Ivana Krstitelja, koji se slavi 24. VI.
IZDANJA
IZDANJA. Sve dok 2007. Ennio Stipčević nije obznanio da je u milanskoj Biblioteci Nazionale Braidense pronašao dvije do tada nepoznate Držićeve knjige (Otkrivena prva izdanja Držićevih djela u Milanu, 2007), vjerovalo se da se editio princeps zauvijek zagubio.
IZVJEŠĆA STRANACA O DUBROVNIKU
IZVJEŠĆA STRANACA O DUBROVNIKU. Još od kasnoga srednjeg vijeka Dubrovnik je, zahvaljujući zemljopisnom položaju, sigurnoj luci, dobrim vezama s balkanskim zaleđem, a poslije i relativno neovisnoj polit. poziciji, bio međunarodni trgovački emporij i važna točka u itineraru putnika koji su putovali između Istoka i Zapada.
JAGIĆ, VATROSLAV
JAGIĆ, VATROSLAV, hrvatski filolog, slavist (Varaždin, 6. VII. 1838 – Beč, 5. VIII. 1923).
JEZIK
JEZIK. Marin Držić je književničku darovitost iskazao majstorskom uporabom različitih idioma hrvatskog jezika, pa i drugih jezika koje je unosio u svoje tekstove.
KADIĆ, ANTE
KADIĆ, ANTE, hrvatski književni povjesničar i esejist (Krug, Jesenice, 18. I. 1910 –Mali Rat kraj Omiša, 21. II. 1998).
KALENDAR
KALENDAR (lat. calendarium: knjiga rokova, knjiga dospijevanja). U renesansnom Dubrovniku kultura vlastele i kultura puka prožimale su se i utjecale jedna na drugu, život grada bio je obilježen sustavom blagdana i običaja kršćanskog kalendara.
