REŽIJE
REŽIJE. Načelno se režije Držićevih dramskih tekstova mogu klasificirati i prikazati s nekoliko teatrologijski podjednako legitimnih stajališta.
SCHIFFLER, LJERKA
SCHIFFLER, LJERKA, hrvatska filozofkinja (Zagreb, 6. II. 1941).
ŠEBELIĆ, IVAN (IVO)
ŠEBELIĆ, IVAN (IVO), hrvatski redatelj (Ližnjan kraj Pule, 2. VI. 1922 – Pula, 1987).
SHAKESPEARE, WILLIAM
SHAKESPEARE, WILLIAM, engleski dramatičar i pjesnik (Stratford, 23. IV. 1564 – Stratford, 23. IV. 1616).
ŠKILJAN, MLADEN
ŠKILJAN, MLADEN, hrvatski kazališni redatelj i filmski dramaturg (Zagreb, 24. XII. 1921).
ŠKRTOST
ŠKRTOST. Skup, Dundo Maroje, Sadi Žudio i Arkulin glavni su predstavnici poroka škrtosti, jednoga od ključnih obilježja ljudi nahvao, ali i ljudi nazbilj – razlikuje ih samo način i svrha.
SLAVA
SLAVA. Sa slavom je tijesno povezano slavohleplje kao prirodna težnja renesansnog čovjeka da, demonstrirajući svoj razvijeni individualizam i osjećaj suverenosti, dokaže da se u ostvarivanju odabranog cilja ne boji ni napora ni opasnosti ni cijene da dođe do njega i tako postigne ono što će ga proslaviti i izazvati divljenje drugih, muškoga i, nadasve, ženskoga spola.
SLOBODA
SLOBODA. U doba Marina Držića pojam slobode odražava krizu humanističko-renesansnoga pogleda na pojam publicae, kao ideal istinskoga društva nastao iz antiteze između tiranije, kao oblika vladavine, i obrane čovjeka pojedinca koji to jest samo ako slobodno može razvijati vlastitu aktivnost u potpunosti života.
