POLENAKOVIĆ, HARALAMPIJE
POLENAKOVIĆ, HARALAMPIJE, makedonski književni povjesničar (Gostivar, 17. I. 1909 – Skoplje, 15. II. 1984).
Filozofski fakultet završio u Skoplju, doktorirao 1939. u Zagrebu. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Njegovi znanstveni interesi ogledaju se u pet svezaka Izabranih dela (1973). Osobito su cijenjeni prilozi o srednjovj. književnosti te književnosti XIX. st. Mnogobrojne radove posvetio je hrv. književnosti i hrvatsko-makedonskim knjiž. vezama. Uz Blaža Koneskoga jedan je od pokretača i urednika mak. izdanja Enciklopedije Jugoslavije.
Za približavanje Držićeva djela makedonskoj knjiž. znanosti važne su njegove studije objavljivane u časopisu Literaturen zbor: prvi dio Marin Držik (1508–1567) posvećen je Držićevu životopisu (1958, 3), dok je u drugom dijelu riječ o knjiž. djelima (1958, 4). Sljedeća je studija o Držiću Deloto na Marin Držić vo Makedonija (Kulturen život, 1967, 7–8). Iste je godine pisao o Držićevu studiju u Sieni (Za studiite na Marin Držić vo Siena). Sudjelovao je i u priređivanju Dunda Maroja za mak. publiku: prijevod Todora Dimitrovskog popratio je studijom Marin Držić (1967). U radu Sudbina književnog djela Marina Držića pod podnebljem Makedonije napominje da je Marinov brat Ivan umro u Skoplju, u kojem je bila velika kolonija Dubrovčana. Nagađa da je Marin, putujući s Christophom Rogendorfom u Carigrad, mogao boraviti u Skoplju i dubr. koloniji prirediti neku nòvelu. Dio studije posvećen je podacima o izvođenju Držićevih djela na mak. jeziku nakon II. svj. rata. U tom je razdoblju Držić »postao punopravni građanin Makedonije«, a njegova su djela izvođena u gotovo svim mak. gradovima 1950-ih i 1960-ih. U Skoplju je Beogradski teatar izveo komediju Skup, a Makedonski narodni teatar komediju Mande (prijevod Mile Popovski) izveo je čak trideset osam puta nakon premijere. Ta je predstava gostovala u Ohridu, Strugi, Resnu i Tetovu. Mande (Tripče de Utolče) je također izvođena i na alb. jeziku u Skoplju i mnogim gradovima zap. Makedonije. Najveći je uspjeh postigao Dundo Maroje u izvedbi skopskoga Mladinskog dramskog teatra (pedeset predstava), a postavljena je preradba Marka Foteza u prijevodu na mak. jezik i u režiji Kruma Stojanova. Najpreciznije podatke o izvođenju Držićevih djela Polenaković je prikupio za Bitolj: Skup, Mande, Dubrovnički đavolštilak (Pjerin)i Dundo Maroje. Naveo je prikaze Držićevih izvedbi u makedonskom tisku. U završnom dijelu studije spominje i predavanja koja je 1958. održao na Narodnom univerzitetu u Skoplju u povodu 450-godišnjice Držićeve smrti te svoje objavljene radove o Držićevu životu i djelu.
