GRANVELLE, ANTOINE PERRENOT DE
GRANVELLE, ANTOINE PERRENOT DE, španjolski državnik i kardinal (Besançon, 20. VIII. 1517 – Madrid, 21. IX. 1586).
Antonio Moro, Antoine Perrenot de Granvelle, 1549,
Beč, Kunsthistorisches Museum
Školovao se u Padovi i Louvainu, potom bio zaređen za svećenika, 1540. postao biskupom Arrasa, a 1560. nadbiskupom Malinesa te kardinalom 1561. Bio je savjetnik, drž. tajnik i ministar cara Karla V. i kralja Filipa II., obavljao za njih mnoge diplomatske misije, a 1571–75. bio potkralj u Napulju. Mecena znanstvenika, skupio je vrijednu zbirku slika i knjiga. Njegovi spisi i korespondencija važni su izvori za polit. povijest njegova doba.
Granvelle je u Sienu stigao 27. XI. 1541. po nalogu Karla V. i pape Pavla III., koji su se susreli u gradu Lucca poč. rujna 1541, ne bi li uspostavio grad. vlast nakon ulaska španj. trupa u Sienu i stranačkih borbi koje su kulminirale oko 1539. Granvelle je u Sieni, kako je zabilježeno, dočekan »od svih gradskih dužnosnika vatrama i veseljem«, a u njoj se zadržao do 12. I. 1542, predavši svu vlast tzv. Balìji i postavivši na mjesto kapetana pravde (Capitano di Giustizia) Francesca Grassija iz Milana, koji je, inače, vodio istragu o predstavi koja se 8. II. 1542. održala u kući Buoncompagna di Marcantonija della Gazzaia, a u kojoj je glumio i M. Držić. Također, 5. V. 1542. Držić mu je uputio pismo u kojem traži da mu prepusti slučaj sluge jednoga njegova studenta-savjetnika. Budući da je Držić 12. VI. 1541. izabran za rektora Kuće mudrosti (Casa della Sapienza) i tu službu obnašao do 26. VI. 1542, realno je pretpostaviti da je bio među onima koji su pozdravili Granvelleov dolazak.
