CVIJETA I VUKOTA

CVIJETA I VUKOTA.

U šestom prizoru četvrtoga čina komedije Tripče de Utolče Kotoranin – pokazujući dubr. vlastelinima Kotor – na podrugljivo pitanje »Da gdi se lonci i pinjate čine?«, odgovara s ne manje ironije: »Ȍno onamo u onjezijeh kućah. Koliko sam soldina iznio od pinjata iz onoga vašega Dubrovnika i od krušaka mednica. Je li vam, bože, Cvijeta živa i Vukota? Ja vas poznavam: vi ste Gardzarija; velike ti smijehe i vi njegda činjahote o pokladijeh«. Tko su Cvijeta i Vukota, nepoznato je, premda se u knjiž. historiografiji uvriježila pretpostavka da je riječ o likovima iz danas nepoznate Držićeve drame. Milan Rešetar nudi dvije pretpostavke: Cvijeta i Vukota su likovi ili iz Pometa ili iz Džuha Krpete (»U Pjerinu regbi da za taka lica iz prostoga naroda nema mjesta«), odn. neke izgubljene komedije, s tim da je tu komediju prikazala družina Gardzarija (Djela Marina Držića, 1930). Miljenko Foretić pretpostavlja da je riječ o komediji (Marin Držić i kazališni život renesansnog Dubrovnika, 1969), a Frano Čale pomišlja na pastoralu (Marin Držić: Djela, 1979). Foretić u Cvijeti vidi žensku članicu družine Gardzarija, ne odbacujući »mogućnost nastupa žena u Držićevim scenskim igrama«. Slavica Stojan pak pomišlja da je jedan od dvojice Vukotâ – koje je pronašla u sudskim zapisnicima iz 1522 – možda mogao biti »živi model iz jedne od izgubljenih Držićevih komedija« (Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, 2007).