PIGMEJCI (PIGMEJI)

PIGMEJCI (PIGMEJI), skupni naziv za etnolingvistički različite skupine stanovništva u šumskim predjelima središnje Afrike.

Izrazito su niska rasta: prosječna je visina muškaraca 145 cm, a žena 137 cm. Lovci i skupljači, za lov rabe luk i strijelu, koplje, a neke skupine organiziraju kolektivni lov mrežom u kojem sudjeluju i žene i djeca. Pojedine skupine žive u zajednici s ratarskim ili stočarskim plemenima s kojima razmjenjuju proizvode.Žive u jednostavnim kupolastim nastambama pletenima od granja i lišća.

U prvom prologu Dunda Maroja negromant Dugi Nos – podsjećajući Dubrovčane kako se od njih rastao prije tri godine – pripovijeda o svojim putovanjima. »Otole obrnuh put Malijeh Indija, gdje pigmaleoni, čovuljici mali, s ždralovi boj biju«. Leo Košuta u raspravi Pravi i obrnuti svijet u Držićevu »Dundu Maroju« (Il mondo vero e il mondo a rovescio in »Dundo Maroje« di Marino Darsa /Marin Držić/, 1964) Male Indije (tal. Indie Minori; lat. India Parva) određuje kao zemlje »koje su do tada obuhvaćale neki put današnju Abesiniju, a neki put Indiju preko Gangesa, ili pak današnji Pakistan«. M. Držić je spomenutu zemlju nastanio »pigmaleonima«, a da je o njima imao neka saznanja svjedoči pobliža odrednica »čovuljici mali«. Gdje je za njih mogao čuti ili pročitati i što je uopće znao o njima danas je nemoguće utvrditi, no da su za Držića bili egzotičan narod zacijelo svjedoči i samo spominjanje u kontekstu mističnih Indija. Koliko je poznato, Pigmeji u dopreporodnoj hrv. književnosti nigdje nisu spomenuti, osim u prologu Dunda Maroja i u Pjesanci lakomosti Mavra Vetranovića (»I drobnjake male ki s ždralovi biju boj«, s. 80).