SIGETSKA BITKA

SIGETSKA BITKA, sukob kršćanske vojske s Turcima koji se 1566. zbivao kraj tvrđave Siget, danas Sigetvár (jugozap. Mađarska).

Zündt, Nikola Šubić Zrinski

Mathias Zündt, Nikola Šubić Zrinski, Nürnberg, XVI. st.
(Zagreb, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Grafička zbirka)

U doba ratova s Osmanlijama Siget je bila važna utvrda, koja je čuvala prolaz prema srednjoj Europi. Prilikom tur. opsade, obranila ga je posada pod zapovjedništvom Marka Horvata Stančića. Na svojem pohodu na Beč turska se vojska, sa sultanom Sulejmanom II. Zakonodavcem i velikim vezirom Mehmed-pašom Sokolovićem na čelu, s oko 100 000 vojnika i oko 300 topova, poč. kolovoza zaustavila kraj Sigeta i počela opsjedati utvrdu. Grad je branila posada kršć. vojske s oko 2500 vojnika, ugl. Hrvata, kojom je zapovijedao Nikola Šubić Zrinski (1508–66). Posada je hrabro odolijevala premoćnoj tur. opsadi, a provalama nanosila Turcima velike štete, nadajući se pomoći kralja Maksimilijana. Budući da pomoć iz Beča nije stizala, a Turci su potkopali grad. zidine i prodirali u grad, preživjeli branitelji 7. IX. provalili su iz vatrom ugrožene utvrde i tom prigodom gotovo svi izginuli. Sultan je već 6/7. IX. umro u svojem šatoru, ali je vezir Sokolović, tajeći njegovu smrt da mu se vojska ne bi razbježala, prekinuo pohod na Beč i vratio se u Carigrad. Junaštvo N. Zrinskoga zadivilo je kršć. Europu, a bitka kraj Sigeta označila je zalaz osman. sile. Bitku je na hrvatskom (Podsjedanje i osvojenje Sigeta) opisao očevidac Ferenc Črnko, Nikolin komornik, a njegov opis preveo je na lat. jezik i u Beču tiskao Slovenac Samuel Budina (Historia Sigethi, 1568). Iste je godine tiskan na njemačkom (dva izdanja), a 1570. na tal. jeziku (dva izdanja). Postojala je i starija glagoljska verzija, koju je u arhivu kneza Karla Auersperga, u gradu Logensteinleithenu, pronašao Anton Kaspert. Sigetska bitka opjevana je u više djela dopreporodne hrv. književnosti (Vazetje Sigeta grada /1584/ Barne Karnarutića, Opsida sigecka /1660/ Petra Zrinskoga, Odiljenje sigetsko /1684/ Pavla Vitezovića Rittera).

Bitku M. Držić spominje u pismu Cosimu I. Mediciju od 3. VII. 1566, pretpostavljajući da bi vojvoda mogao oklijevati u podupiranju njegova plana mijenjanja dubr. vlade i zbog sukoba kraj Sigeta: »Ako biste pak smatrali da treba pričekati dok završi ovaj rat u Ugarskoj, a isto tako i pravi ishod stvari s Hiosom, ovo odgodite i učinite onako kako Vam odgovara«.

Autor: Mijo Korade