RATKOVIĆ, MILAN

RATKOVIĆ, MILAN, hrvatski književni povjesničar (Čeglje kraj Jastrebarskoga, 17. IV. 1906 − Zagreb, 30. VII. 1995).

Studij slavistike završio 1930. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1954. doktorirao radom o Titušu Brezovačkom. Kao srednjoškolski profesor radio je u Nišu, Osijeku i Zagrebu, gdje je 1942−76. predavao stariju hrv. književnost na Filozofskom fakultetu. Od 1988. bio je redoviti član JAZU (danas HAZU). Ratkovićev znanstv. interes bio je posvećen arhivskim istraživanjima i tekstološkim poslovima. Hrvatsku književnopovijesnu znanost obogatio je važnim podacima: otkrio je da je Brezovački pisac kajk. komedije Diogeneš, pronašao je nepoznate tekstove Ante Kovačića, dokazao da pjesma Horvat Horvatu horvatski govori, koja se do tada pripisivala Brezovačkom, nije njegovo djelo itd. Proučavao je djela Mavra Vetranovića, M. Držića, Ferenca Črnka, Barne Karnarutića, Nikole Dešića, Jurja Radojevića Gizdelina, Pavla Vitezovića Rittera, Andrije Kačića Miošića. Priredio je kritičko izdanje djela Ivana Bunića Vučića (Stari pisci hrvatski, knj. 35, 1971).

Za ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti (knj. 6, 1962) priredio je izbor iz djela M. Držića (Novela od Stanca, Tirena, Skup, Dundo Maroje), poprativši ga predgovorom, bibliografijom, literaturom te rječnikom. U studiji O Držićevu pokušaju prevrata u Dubrovniku (1967) nadovezao se na istraživanja Dragoljuba Pavlovića (O revolucionarnom pokušaju Marina Držića iz 1566 godine, 1949), odbacio nagađanja da je Držić računao na pomoć Lodovica Beccadellija jer bi potonji Cosimu I. Mediciju prikazao dubr. situaciju onako kako ju je doživio, tj. rekao bi mu da je Držićev plan neostvariv, a također je Držiću osporio polit. pragmatičnost. U studiji »Pomet« ili »Tirena«? (1968) osvrnuo se na pitanja kronologije Držićevih drama. Milan Rešetar je tvrdio da je prva Držićeva prikazana drama Tirena (Djela Marina Držića, 1930), dok Ratković dokazuje da je Držić već tijekom 1547. pisao »komediju od Pometa«, koju je o pokladama sljedeće godine Prid Dvorom prikazala družina mladih pučana. U studiji Marin Držić, pisac komedija (1969) zanimanje za Držića proširio je na njegov cjelokupni komediografski rad, analizirajući sadržajne i stilske karakteristike djela. Stilskim osobinama nar. govora u Držićevim komedijama pozabavio se u habilitacijskom radu, koji nije objavljen. U časopisu Most (The Bridge) (1974) objavljen je Dundo Maroje na njemačkom (prijevod Mire Sertić, u suradnji s M. Ratkovićem i Ursulom Kayser). Prijevod je popraćen Ratkovićevim komentarom i pogovorom (Nekoliko riječi o autoru »Dunda Maroja« – Ein paar Worte über den Autor von »Dundo Maroje«). Jasmina Lukec

Nepoznat autor