FERRAMOLINO, ANTONIO

FERRAMOLINO, ANTONIO, talijanski arhitekt i vojni inženjer (? – ?, 1550).

Revelin

Poznat i kao »Sferrandino da Bergamo« (Okrugli iz Bergama), vjerojatno zbog osebujna stila projektiranja utvrda (uobičajena za Italiju onoga doba). Uporaba baruta i topova promijenila je i način ratovanja u XVI. st., čemu se funkcionalno prilagodio izgled obrambenih zidina – visoke srednjovj. kule i zidine snižene su uz dogradnju okruglih pojačanja s njihovih izvanjskih strana te prokopavanjem jaraka. Takve preinake zidina Ferramolino je radio na Siciliji (koja je tada bila pod španj. krunom) u Palermu (1536–38), Messini (1537), potom u Dubrovniku (1538). Nakon prodora Turaka u Bosnu te nakon što je1538. osnovan savez između pape, Venecije i Španjolske protiv Turaka, Dubrovačka Republika odlučila se zaštititi i pojačanjem zidina. Pozvali su Ferramolina (zagovorom Andree Dorije, admirala genovskoga brodovlja), koji je u gradu ostao oko četiri mjeseca. Izradio je model za dogradnju tvrđave Revelin (izgrađene 1449), koja s povišene točke osigurava ist. gradska vrata i luku. Dana 28. XII. 1538. Vijeće umoljenih raspravljalo je o tome modelu, ali je odluka odgođena. Isti je dan zaključeno da se Ferramolinu daruje dvjesto dukata. Na idućem je vijećanju prihvaćen njegov model. Radovi na Revelinu započeli su 1539, no prema tragovima o njegovim izvješćima i nacrtima te sačuvanim odlukama Vijeća, dade se zaključiti kako su se radile preinake te popravci i na drugim utvrdama (Bokar, Sv. Jakov, Mrtvo zvono – Sv. Petar). Po istom je nacrtu proširen i grad. jarak. Iz arhivskih odredbi o broju radnika i njihovim djelatnostima, zaključuje se da je gradnja na Revelinu, kao i ostalim utvrdama, bila ubrzana.

Ferramolina M. Držić spominje u pismu Cosimu I. Mediciju od 2. VII. 1566. Njegov boravak u Dubrovniku istodoban je Držićevu boravku u Italiji na školovanju, što znači da ga je poznavao samo iz priča, zato i kaže »neki inženjer«, a pogrešno misli da je bio Španjolac. Držićev prijekor da vlada ne vodi računa o utvrđivanju grada pretjeran je: »Svoju su nespretnost pokazali i u utvrđivanju grada. U doba kad su Španjolci u Srbiji u primorju kraj Dubrovnika posjedovali Kaštelnovi koji je sad u rukama Turaka, spomenuti upravljači Dubrovnika počelisu biti nepovjerljivi prema Španjolcima. Da bi se zaštitili od tesumnje uzeše jednog od tih Španjolaca iz Kaštelnovoga da im utvrdi grad i da ih osigura s obzirom na nepovjerljivost koju su u njih imali. Bijaše to neki inženjer imenom Ferramolino, zbog kojega su mnogo potrošili na utvrde i pokajali se što su to učinili. A kako oni ne žele ni savjet ni pomoć od naroda, a još se manje uzdaju u strance, njihovi poslovi oko utvrda stoje slabo i zapušteno, iako ne manjka ni topništva, ni vještine, niti ičeg što je potrebno za ratnu spremu, samo što manjka prava vlada«.

Podijelite:
Autor: Marina Ljubić