Predgovor digitalnom izdanju

Digitalno izdanje „Leksikona Marina Držića“ ujedno je i prvi takav leksikon posvećen jednomu hrvatskom dopreporodnom književniku. Suradnjom Doma Marina Držića u Dubrovniku i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Držićev opus, život te život njegovih djela, nakon njegove smrti postaje svima dostupan.

Leksikon u tiskanom izdanju, s oko 100 tisuća redaka i 950 natuknica vrijedan je i jedinstven primjer sakupljenih znanja o Držiću te plod rada čak 120 suradnika, pod uredničkim vodstvom Slobodana Prosperova Novaka, Milovana Tatarina, Mirjane Mataije i Lea Rafolta, izdan je 2009. godine.

Pet godina poslije u skladu s vremenom i suvremenim tehnologijama svo znanje o Držiću postaje dostupno na internetu i to na stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža te na stranicama Doma Marina Držića.

Temeljito obrađen Držićev književni opus – njegova tiskana i rukopisna djela – uz svaku natuknicu sadrži bibliografski opis, kratak sadržaj, žanrovski, versifikacijski, stilski i komparativni opis, kazališni aspekt Držićevih djela, prostore u kojima su izvođene njegove drame, kazališne družine, kostimografiju, renesansne traktate o scenografiji, sve na jednom virtualnom mjestu.

Nejasna mjesta iz Držićeva životopisa, spoznaje Držićevih historiografa XVIII. i XIX. stoljeća, kao i modernih držićologa, o materijalnoj kulturi njegove svakodnevice, osobama s kojima je bio u kontaktu te političkom kontekstu njegova rada i djelovanja, zanimljive su i još nedovršene teme kojima će, zahvaljujući internetskom izdanju leksikona mnogi zainteresirani lakše pristupiti, a moći će uredništvu iznositi i svoje primjedbe, sugestije i nove spoznaje.

Držića smo prepoznali tek u XX. stoljeću, a u XXI. stoljeću uvodimo ga u nov oblik digitalne komunikacije, naše i Držićeve nove suvremenosti.

Nepoznat autor