SIMPOZIJI

SIMPOZIJI. U povodu 400. obljetnice smrti, 1967, M. Držiću bila su posvećena dva međunar. simpozija.

Plakat »Znanstvenog savjetovanja o Marinu Držiću« 1967.

Simpozij »Marin Držić u svjetlu renesansne komediografije«, u organizaciji JAZU (Odjel za suvremenu književnost) i kalifornijskoga Sveučilišta iz Stanforda, održan je u Dubrovniku od 6. do 12. VIII. Uz izlagače iz zemlje i inozemstva (David Bynum, Wendell Cole, Frano Čale, Cvito Fisković, Miljenko Foretić, Vinko Foretić, Marko Fotez, Zlatko Gorjan, Eric P. Hamp, Ivo Hergešić, Živko Jeličić, Albert Bates Lord, Marijan Matković, Haralampije Polenaković, Kosta Spaić, Zygmunt Stoberski, Franjo Švelec, Josip Torbarina, Stojan D. Vujičić), u raspravama su sudjelovali Robert Auty, Rafo Bogišić, Jorjo Tadić, Nenad Turkalj, Harry Levy, Bratoljub Klaić, Tomislav Ladan, Jure Kaštelan, Igor Mandić, Branimir Donat, Bratko Kreft i dr. Neki od radova objavljeni su u časopisima Dubrovnik (400-godišnjici smrti Marina Držića, 1967, 4) i Forum (1967, 7–8, 9–10, 11–12). U sklopu simpozija 7. VIII. otvorena je izložba posvećena Držiću (pripremio Davor Kapetanić, Institut za književnost i teatrologiju JAZU).

U organizaciji Matice hrvatske održano je u Dubrovniku od 4. do 6. X. »Znanstveno savjetovanje o Marinu Držiću«. Na njemu su nastupili domaći i inoz. znanstvenici (Christiaan Alphonsus van den Berk, R. Bogišić, Ivan Bošković, Rudo Brtáň, Bruno Meriggi, Valentin Chelaru, F. Čale, Tvrtko Čubelić, C. Fisković, M. Foretić, V. Foretić, M. Fotez, Marin Franičević, Jukka Hyrkkönen, Ž. Jeličić, B. Klaić, Nikica Kolumbić, Viktor Kudĕlka, Miroslav Kvapil, Irmgard Mahnken, Josef Matl, Milan Moguš, Zvonimir Mrkonjić, Monica Partridge, H. Polenaković, István Póth, Josip Pupačić, Vojmil Rabadan, Milan Ratković, Jakša Ravlić, F. Švelec, J. Torbarina, Miroslav Vaupotić i Lovro Županović), a radovi sa skupa objavljeni su u Zborniku radova Marinu Držiću (1969, uredio J. Ravlić). Simpozij je popraćen otkrivanjem spomen-ploče M.Držiću u Širokoj ulici u Dubrovniku (4. X.) te Držićeva spomenika kipara Ivana Meštrovića (6. X.). Suvremena znanstv. polazišta, multidisciplinarnost te pristupanje Držićevu djelu u hrvatskom i europskom književnom, povijesnom, kulturnom i društv. kontekstu, koji su obilježili simpozije održane 1967, označili su odmak od tradicionalne filološke prakse te otvorili nove istraživačke perspektive.

Otkrivanje Meštrovićeva spomenika M. Držiću, Dubrovnik, 6. X. 1967.

Sudionici »Znanstvenog savjetovanja o Marinu Držiću« 1967
(Josip Torbarina, Rafo Bogišić, Nikica Kolumbić)

Znanstv. skup »Marin Držić i zlatno doba Dubrovnika« održan je od 23. do 25. VIII. 1989 (organizatori su bili Joint Committee on Eastern Europe of the Social Science Research Council, American Council of Learned Societies, Međunarodni slavistički centar SR Hrvatske, Inter-University Centre of Postgraduate Studies Dubrovnik, Festival Dubrovnik, Zavod za obnovu Dubrovnika, Muzejsko-galerijski centar Zagreb; organizacijski odbor činili su Ivo Banac i Slobodan P. Novak). Na skupu su nastupila 34 sudionika: I. Banac, Nikola Batušić, R. Bogišić, Zlata Bojović, Catherine Wendy Bracewell, Ivano Cavallini, F. Čale, Dunja Fališevac, Giulio Ferroni, C. Fisković, Igor Fisković, M. M. Freidenberg, Augusto Gentili, Sante Graciotti, Nada Grujić, Radoslav Katičić, Stjepan Krasić, Bariša Krekić, Josip Lučić, Tonko Maroević, S. P. Novak, Ivano Paccagnella, Miroslav Pantić, Jevgenij Paščenko, Pavao Pavličić, Riccardo Picchio, Wilfried Potthoff, Kruno Prijatelj, Joanna Rapacka, László Szörényi, Edward Stankiewicz, F. Švelec, Mirko Tomasović i Vladimir Vratović. Uz izlaganja koja su iz različitih vizura pristupala opusu i osobi M. Držića, dio je bio posvećen dubr. povijesti, kulturi i umjetnosti u XVI. st. Skup je pratio bogat kulturno-umjetnički program, u sklopu kojega je 24. VIII. svečano otvoren Dom Marina Držića.

Programska knjižica međunarodnog simpozija  »Marin Držić i zlatno doba Dubrovnika«, 1989.

Programska knjižica međunarodnog simpozija
»Marin Držić i zlatno doba Dubrovnika«, 1989.

Programska knjižica simpozija »Držićevi izazovi 1508.–2004.–2008.«, 2004.

U povodu predstavljanja komedije Dundo Maroje, u prijevodu i adaptaciji Nauma Panovskog i Rolanda Reeda s Dramskog odsjeka Američkoga katoličkog sveučilišta u Washingtonu (Hartke Theatre, 21–25. IV. 2004) održan je 24. IV. 2004. simpozij »Marin Držić, Dubrovnik i renesansa: hrvatsko kazalište u 16. stoljeću«, na kojem su o djelu M. Držića u književnopovijesnom, povijesnom i kult. kontekstu, o problematici prevođenja Držićevih tekstova te o podudarnostima s Williamom Shakespeareom izlagali Lada Čale Feldman, Marin Gozze, Ivica Kunčević, Michael Mack, S. P. Novak, Ivica Prlender, R. Reed i Boris Senker. – Iste je godine, 12. VII., održan i jednodnevni znanstv. skup »Držićevi izazovi 1508.–2004.–2008.«. Na simpoziju u organizaciji Interuniverzitetskog centra Dubrovnik, Doma Marina Držića i Dubrovačkih ljetnih igara nastupilo je devetnaest sudionika: S. P. Novak, Roberto Valle, Ennio Stipčević, Zdenka Janeković Römer, Milovan Tatarin, L. Čale Feldman, Branko Sbutega, I. Prlender, Vlaho Bogišić, Joško Belamarić, Slavica Stojan, R. Reed, N. Panovski, M. Gozze, Radoslac Tomić, Mira Muhoberac, Vesna Delić Gozze, Katja Bakija, Nella Lonza. – Na 38. nacionalnoj konvenciji Američke udruge za unapređenje slavenskih studija (American Association for the Advancement of Slavic Studies), koja se održala u Washingtonu 16–19. XI. 2006, Držiću je posvećen okrugli stol pod naslovom »Renaissance Self-fashioning in Marin Držić« (»Renesansno samooblikovanje u Marina Držića«), koji je organizirao S. P. Novak. U svojim su izlaganjima S. P. Novak, Leo Rafolt, Trevor Laurence Jockims i L. Čale Feldman Držićevu djelu pristupili komparatistički, razmatrajući ponajprije njegovu generičku svijest u eur. kontekstu. Domaći i inozemni knjiž. znanstvenici, povjesničari, jezikoslovci, teatrolozi i drugi stručnjaci, koji su s različitih znanstv. polazišta pristupali Držićevu opusu, prepoznajući njegovu estetsku vrijednost, pridonijeli su učvršćivanju Držićeva kanonskoga statusa unutar hrv. književnosti i kulture, ali i njegovu pozicioniranju unutar šire, europske književne i kult. baštine.

Autor: Ivana Brković