PASQUINO DI MATTEO DI MONTEPULICIANO

PASQUINO DI MATTEO DI MONTEPULICIANO, rimska skulptura koja govori, »statua parlante«.

Pasquino

Pasquino di Matteo di Montepuliciano

Okrnjena skulptura otkrivena je 1501. pri građev. radovima na trgu Parione, danas Piazza Pasquino, koje je poduzeo kardinal Carafa kad je kupio palaču na tom trgu. On se zauzeo za to da se skulptura, unatoč okrnjenosti, sačuva. Pretpostavlja se da potječe iz razdoblja helenizma i da je bila dio skulpturne skupine Menelaj s Patroklovim mrtvim tijelom. Skulptura je ubrzo nakon otkrića postala mjesto za izlaganje anonimnih satiričnih napisa – paskvinata – protiv viđenijih osoba, osobito papa i vladara, što su oni često pokušavali zabraniti (osobito Hadrijan VI., Siksto V. i Klement VIII.). Zašto se ime Pasquino veže uz navedeni kip, nije sigurno; prema nekima Pasquino je bio postolar, brijač, stolar ili kovač; najmlađa je pretpostavka da je bio učitelj lat. gramatike u obližnjoj školi. Frano Čale u komentarima Tirene (Marin Držić: Djela, 1979) pogrešno tumači da je Pasquino bio kipar, »r. vjerojatno oko 1425«, čiji se »kip nalazi u Rimu na Piazza Pasquino, nedaleko Piazza Navona«. M. Držić Pasquina spominje u posveti Tirene Marinu Ivanovu Puciću (Maro Makulja). Riječ je o figuri kojom se služi da bi usporedio sudbinu rukopisa Tirene, koji se prepisivanjem iskvario: »er ova ista komedija bijaše jure u rukah od njekijeh ki je davahu svojijem prijateljem ispisovat, kojijem pismom s brjemenom bi ostala (kako i u Rimu Paskvin) bez nosa i bez ruka, razbijena i razdrta, da joj se ne bi znao početak ni svrha«. Osim o brizi za vlastito djelo, svjedoči ta usporedba da je Tirena bila popularna i da se prepisivala. Premda je Držiću bila poznata funkcija »govoreće skulpture« u Rimu, i premda su se i u Dubrovniku noću na ulicama izlagali slični satirični anonimni napisi, ovdje on upućuje ponajprije na njezin izvanjski izgled.

Autor: Lahorka Plejić Poje