MENČETIĆ (MENZE), MIHO

MENČETIĆ (MENZE), MIHO (nadimak MATUFIĆ), plemić (Dubrovnik, oko 1523 – Gruž, 1590).

Potpis Miha Menčetića

Potpis Miha Menčetića na mjenici M. Držića
(Državni arhiv u Dubrovniku)

Sin Marina i Linjuše Bunić (Bona). Rođak Saba Nikolinova Menčetića, kojemu se M. Držić žalio zbog optužbe da je plagirao Mavra Vetranovića. Majka Linjuša bila je u prvom braku žena Pavla Vlahova Gučetića (oko 1489–1518), nećaka pjesnika Ivana Stjepanova Gučetića (oko 1451–1502). Oženio se oko 1559. kćeri Rinalda Pucića, a unukom pjesnika Karla Pavlova Pucića (oko 1458–1522). Imao je kćer jedinicu Linju, ženu urotničkoga senatora Jeronima Franova Sorkočevića Klisovića, koji je u doba Velike urote podupirao urotnike (salamankeze). Njegova unuka Marija Sorkočević (r. oko 1585) bila je žena Andrije, sina glavnog urotnika u doba Velike urote Marina Andrijina Bobaljevića (oko 1555–1605). U Veliko vijeće primljen je 1543. Obavljao je razne funkcije u administraciji Republike, a 1567–88. osam je puta bio dubr. knez. Oporuku je sastavio 28. X. 1589, a objavljena je 14. V. 1590. Casata Matufića izumrla je njegovom smrću. Hvalili su ga suvremenici, a nakon smrti i biografi, no nema tragova njegovih knjiž. djela. Hvalio ga je biskup Lodovico Beccadelli »per le sue buone qualita«, izmjenjivao je poslanice s Nikolom Nalješkovićem, kao »prijatelju i rođaku« Dinko Ranjina mu je posvetio pjesme, Dominko Zlatarić djelo Ljubmir, pripovijes pastirska, prijevod Aminte Torquata Tassa, te poslanice i nadgrobnicu, a smrt su mu opjevali i Miho Monaldi i Sabo Bobaljević. Bio je poliglot (Italicam, Illyricam, Hispanicam linguas, Graecae ac Latine vir fuit eximie peritus) i proučavao je Platonova djela.

Dana 16. VIII. 1551. M. Držić je vlastoručno ispisao mjenicu kojom se obvezuje Martinu Ivanovu Šumičiću vratiti devedeset dukata za dvije godine. Menčetić se potpisao na mjenicu kao svjedok: »Jo Mich(e)lle di Menze testimonio son come sop(r)a detto pre(te) Mar(i)no scrisse con proprio mano lo p(rese)nte scritto« (»Ja, Miho Menčetić, svjedok sam da je narečeni svećenik Marin vlastoručno sastavio ovaj spis«).

Podijelite:
Autor: Nenad Vekarić