MALTA

MALTA, arhipelag u središnjem Mediteranu, smješten na iznimno važnom položaju između sjeverne Afrike i Sicilije.

Malta, 1572.

Karta Malte, 1572.

Nakon što su 1522. Turci osvojili otok Rod, stoljetni posjed ivanovaca, Karlo V. je 1530. tom viteškom redu ustupio Maltu. Otada su ivanovci bili u neprekidnom sukobu sa sjeveroafr. gusarima, osman. vazalima, a uz to im je gl. djelatnost bila pljačkanje musl. brodova. Zbog strateške važnosti Malte i velikih šteta koje su osman. trgovini nanijeli ivanovci, sultan Sulejman II. Zakonodavac 1565. pokrenuo je jednu od najambicioznijih vojnih operacija Osmanskoga Carstva u XVI. st.: napad gotovo 200 brodova i vjerojatno oko 30 000 vojnika na otok koji je branilo približno 6000 ljudi. Od svibnja do rujna 1565. trajao je dramatičan sukob, koji je pratila cijela Europa, poznata opsada Malte koja je okončana povlačenjem tur. vojske nakon što su joj naneseni golemi gubici i nakon što je na otok stigla španjolska vojna pomoć. Neke trupe na Maltu poslao je i Cosimo I. Medici, španj. saveznik, što je za posljedicu imalo istjerivanje njegova diplomatskog predstavnika (bailo) iz Carigrada.

M. Držić je Maltu najprije spomenuo u pismu Cosimu od 2. VII. 1566. u kontekstu osvajanja Roda: »A trebalo bi im ga napasti kao odmazdu za Maltu«, a zatim je borbu oko Malte naveo u pismu od 27. VII. 1566. kao jednu od zapreka za provedbu urotničkog pothvata, jer je očito računao da bi firentinski predstavnik na Porti mogao pridonijeti da Turci mirno prihvate planirani prelazak Dubrovnika pod vlast Medicija.

Autor: Lovro Kunčević