KLEMENT VII

KLEMENT VII. (pravo ime GIULIO DE MEDICI), papa 1523–1534 (Firenca, 26. V. 1478 – Rim, 25. IX. 1534).

God. 1524. pristupio je Svetoj ligi Francuske, Venecije i Milana protiv Karla V. Nakon što je carska vojska zauzela Rim (1527), najprije je bio zarobljen, potom oslobođen pa je 1530. u Bologni okrunio Karla V. za cara. Nije odobrio engl. kralju Henriku VIII. razvod braka s Katarinom Aragonskom, što je uzrokovalo odvajanje Engleske crkve od Rima i stvaranje Anglikanske crkve. Odobrio je nove redove teatince i barnabite te podupirao kapucine. Njegova zamisao o pokretanju križarskoga rata protiv Osmanlija nije uspjela zbog nesloge eur. vladara. Pomagao je Hrvatima u obrani Klisa i Senja.

U dokumentu od 12. IV. 1526. potvrđeno je da je Držić – kao clerico Rhagusino – preuzeo rektorat nad dubr. crkvom Svih Svetih (Domino), što je registrirano u Diversa Cancellariae nekoliko godina poslije, 19. XII. 1530. Rektorat je – na Držićev zahtjev – potvrdio Klement VII. ispravom od 16. XI. 1526, naglašavajući: »tibi ap(osto)lica auctoritate confirmamus et presentis scripti p(at)rocinio comunimus, nulli ergo omnino hominu(m) liceat hanc pagina(m) n(ost)re confirmationis et commissionis intriger(e) [mjesto infringere] vel ausu temerario contraire, siq(ui)s aut(em) hoc attentar(e) presumpserit indignatione omnipotentis dei ac beator. Petri et Pauli et ap(osto)lor. eius se noverit incarsurum« (»Ovim spisom dajemo zaštitu toj potvrdi, tako da nijedan čovjek ne smije ovaj tekst naše potvrde i čina prekršiti ili mu se drsko i nepromišljeno suprotstaviti. Ako li se pak tko odvaži to pokušati, neka zna da će biti proklet srdžbom svemogućega Boga i svetih Petra i Pavla i svih Njegovih apostola«). Papinu potvrdu spominje i Jeronim Vlahov Držić u obiteljskoj genealogiji Podrijetlo i potomci obitelji Držić koji su sada građani Dubrovnika (Orrigine et descendenza della famiglia di Darsa che al presente sono citadini di Raugia).

Autor: uredništvo