KIRIGIN, IVO

KIRIGIN, IVO, hrv. skladatelj, dirigent i glazb. pisac (Zadar, 2. II. 1914 – Zagreb, 21. X. 1964).

Studij kompozicije i dirigiranja završio (1938) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Usavršavao se u Rimu i u Sieni. Bio je dirigent Opere u Splitu (1940–42) i u Zagrebu (1942–46), voditelj Glazbenog odsjeka Jadran-filma u Zagrebu (1946–55) i ravnatelj Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado (1955–62). Skladao je orkestralna, komorna, klavirska, vokalna i glazbeno-scenska djela (uključujući i dječje glazb. kazalište). Pisao scensku i film. glazbu. Prešao put od utjecanja folkloru (posebice istarskomu, pa je autor i studije Akustički temelji istarske ljestvice, 1948) do usvajanja bitonalnosti i dodekafonije.

Za izvedbu drame Venera i Adon napisao je prvo (1941) stavak za gudački kvartet, potom ga preradio u orkestralnu Veselu predigru (Siena, 1942). Djelo je praizvela Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Friedricha Zauna na koncertu održanom 25. III. 1946. Izvedeno je i na koncertu Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem Milana Horvata 12. XII. 1951. »Svoju Veselu predigru zamislio je Kirigin kao uvodnu muziku pastirskoj igri ’Venera i Adon’ Marina Držića. Činjenica, naime, da je Držić upravo u Sieni upoznao takozvanu seljačku dramu (dramma rusticale) potakla je Kirigina, da za boravka u istom gradu komponira muziku za prizor, u kojem je naš klasični komediograf tako realistički – naročito za ono doba – okarakterizirao vile i seljake. Od te scenske muzike Kirigin je, međutim, napisao samo kratku uvertiru, dok su drugi dijelovi ostali nedovršeni. Predigra je izgrađena na dvije teme. Prva, stara dubrovačka kontradanca ‘Poviruša’, koju je Kirigin uzeo iz Kuhačeve zbirke, prikazuje vilinski svijet, a druga, originalno koncipirana, seljake« (Krešimir Kovačević, Hrvatski kompozitori i njihova djela, 1960).

Autor: Nedjeljko Fabrio