CRIJEVIĆ (ČRIJEVIĆ, ZRIEVA, CERVA), MARIN

CRIJEVIĆ (ČRIJEVIĆ, ZRIEVA, CERVA), MARIN, plemić (Dubrovnik, oko 1511 – Dubrovnik, 1575).

Sin Petra i Nikolete Rastić (Resti). Rođak diplomata, doktora teologije i obaju prava, trebinjsko-mrkanskoga i stonskoga biskupa, dominikanca Tome Crijevića (oko 1479–1562). Bračni ugovor sklopio je 6. XI. 1535. s Franom Ranjina, sestrom pjesnika Dinka. Imao je sina Petra i kćeri Niku i Maru. U Veliko vijeće primljen je 1531, a triput je obnašao kneževu čast (1567, 1569, 1571). Neposredno pred smrt ostavio je oporuku, koja je objavljena 19. VIII. 1575, sedam dana nakon izricanja. U doba Velike urote, casata Marinovih potomaka, srođena s urotničkim casatama Menze i Giorgi, bila je bliska salamankezima. Izumrla je smrću njegova praunuka Petra-Antuna u potresu 6. IV. 1667.

Crijević je, uz Marina Županova Bunića, jedan od plemića koje je dubr. vlada bila stavila na raspolaganje Christophu Rogendorfu tijekom njegova boravka u Dubrovniku u prosincu 1545. Na njihov se zahtjev Držić pridružio Rogendorfu kako bi ga zabavljao: »mandarono per esso Don Marino, douesse andare da essi, per dare qualche spasso al ditto Conte« (»poslaše zato don Marina da ode k njima, ne bi li kako zabavio rečenoga grofa«).

Autor: Nenad Vekarić