CONCINO (CONCINI), BARTOLOMEO

CONCINO (CONCINI), BARTOLOMEO, tajnik Cosima I. Medicija (Terranuova Bracciolini, 1507 – Firenca, 16. I. 1578).

Concino

Detalj korespondencije Bartolomea Concina s Cosimom I. Medicijem
(Državni arhiv u Firenci, Mediceo del Principato, filza 612, f. 248v)

Jedan od najutjecajnijih ljudi u Firenci druge pol. XVI. st., svojevrsni alter ego firentinskoga vojvode. U Cosimovu službu stupio je 1545. i ubrzo postao ključni vojvodin operativac, osobito u vanj. poslovima. Bio je izaslanik kod cara Karla V. 1547. i 1552, jedan od najvažnijih Cosimovih ljudi na terenu pri osvajanju Siene pedesetih godina, a obavio je i niz misija u Rimu, među kojima je najvažnija bila uspješno lobiranje za Cosimova kandidata, budućega papu Pija IV., pri papinskoj konklavi 1559. Imao je važnu ulogu u još dva velika diplomatska uspjeha posljednjih godina Cosimove vladavine: pri sklapanju prestižnoga braka između vojvodina sina Francesca i kćeri habsburškoga cara 1565. te pri stjecanju titule velikoga vojvode, koju je Cosimu 1569. dodijelio papa Pio V. Ozbiljan utjecaj u firentinskim drž. poslovima zadržao je i nakon Cosimove smrti, a polit. utjecaj iskoristio je da bi skupio bogatstvo i obitelj, unatoč njezinim općepoznatim seljačkim korijenima, proglasio izdankom drevnoga firentinskoga plemstva. Concino je bio u gotovo svakodnevnom kontaktu s Cosimom preko pisama u kojima ga je obavještavao o svim tekućim problemima vojvodstva. Cosimo je komentare i upute upisivao na upravo za tu svrhu ostavljene prazne prostore ili na margine pisama, a potom ih slao nazad tajniku. U trenutku kad je Držić bio u Firenci, Concino je obnašao dvije funkcije koje su ga učinile važnim za rasplet urotničke epizode: bio je gl. savjetnik za vanj. politiku pa stoga i te kako pozvan suditi o Držićevu prijedlogu te posrednik između Cosima i sina Francesca, kojemu je vojvoda prepustio »dubrovački posao«. Kao posrednik između vojvode i sina Concino je 16. VII. 1566. pisao Cosimu: »Pročitao sam dubrovački prijedlog knezu, mome gospodinu, kojem se čini vjetrenjača s mnogo vatre a malo ploda ili koristi«. Cosimo je na to odgovorio: »Ovdje se nema što odgovoriti jer su to sve Dubrovčaninove vijesti i doista samo brbljarije; ipak, nije na odmet sve čuti«. Sljedeći je poznati podatak o Concinovoj ulozi u uroti njegov razgovor s Držićem o planu državnoga udara u Dubrovniku, koji je detaljno prepričan u pismu od 27. VII. 1566. Konačno, u pismu od 28/29. VII. 1566. upućenomu vojvodi, Concino piše: »Šaljem Vašoj Odličnosti nekoliko pisama i među ostalima jedno onoga dubrovačkog svećenika, od kojeg teško da se išta više može saznati od onoga što je već rekao, bez ikakva temelja«. Na to je Cosimo odgovorio: »Sve su to tlapnje«. Iako je na temelju šturih bilješki teško pouzdano rekonstruirati rasplet konzultacija s firentinskim dvorom, čini se da Držić na sastanku s Concinom nije ostavio blistav dojam te da je medičejski tajnik pridonio konačnom odbacivanju »dubrovačkoga prijedloga«.

Autor: Lovro Kunčević