CAMPANA

CAMPANA, rimska gostionica koja se spominje u komediji Dundo Maroje:

»Pomet: Pođi na ona vrata ondi i pokuca’, i reci: ’Je li Popiva gori?’ Popiva ti se će ozvat; reci mu: ’Trči najbrže, gospodaru ti je otac došao, gospar Maroje, i donio je veće sto tavula džambjelota i toliko vrjeća papra i druzijeh prateži za trijes tisuć dukata; trči na voštariju ’od zvona’, er ga su tamo njeki tri vlasteličići poveli’; i reci mu da ga povede doma i da starca guverna, dokle Maro dođe« (II, 12);

»Pomet: Dobro, dobro, bože! Ȍvo trata, ȍvo novele! S Pometom imate što činit, kanaljo, neljudi, siromasi! Pomet se s vami rve. Po’ ću sada nać Dunda Maroja alla oštaria della campana, ter mu ću sve spovidjet i naučit ga ću da s Popivom unjiga, dokle ga doma povede« (II, 14);

»Popiva: Bokčilo, gdje reče da ćemo nać Mara? // Bokčilo: Na voštariju ’od zvona’« (III, 1);

»Laura: S Popivom je taj junak otišal na oštariju della campana za dvignut starca i povest ga u vas doma«; (III, 6);

»Pomet: Felicitatis felicitantium! Nađoh Dunda Maroja alla oštaria della campana; ukratko ga informah, uhitih za ruku, povedoh, povedoh na kuću sinjora Mara« (III, 14).

Gostionica Campana je lokalitet u kojem su se za vrijeme boravaka u Rimu okupljali Dubrovčani. M. Držiću je najvjerojatnije bila poznata; budući da se pretpostavlja da je 1550 (sveta godina) posjetio Rim, možda ju je tada i pohodio. Kao uspomena na nekadašnju tovjernu i danas postoji uličica koja se zove Vicolo della Campana, a nalazi se u blizini Piazza Nicosia, na koju se dolazi iz Via Scrofa. Kvart je u neposrednoj blizini Castel San Angela, koji je položen s druge strane Tevera. Gostionica Campana nije bila jedina koja je u Rimu nosila to ime. Druga, na koju se Držićev spomen nije odnosio, bila je na drugom mjestu i u nju je potkraj XVIII. st. zalazio Johann Wolfgang Goethe. Renesansna Campana se u arhivskim dokumentima spominje tek nakon 1500. Bila je popularna u svoje vrijeme, a prestala je raditi 1741, kad je u kapitalu obznanila značajnu svotu od 22 000 škuda. U rukopisu, koji se nekoć čuvao u rim. knjižnici Casanatense, iznosio se podatak da je gostionica ime dobila po obitelji Campana koja je u tom dijelu grada imala posjede te da ime gostionice nije imalo veze sa zvonom kako bi se inače moglo pretpostaviti. Potonjim pregradnjama dijela Rima gdje se nalazila Campana bio je potpuno uklonjen njezin izvorni prostor pa danas na trgu Nicosia više nije moguće prepoznati kuću u kojoj se nalazila.

Autor: Slobodan P. Novak